Pelješki most: Hrvatske ceste nemaju novca, ugovor se raskida?

Objavljeno: 20.10.2010. u 10:34
Izvor: SEEbiz.eu

Iako je Vlada most Pelješac uvrstila u svojih 30 prioritetnih investicija za taj projekt vrijedan cak 320 milijuna eura do 2012. godine, Hrvatske ceste prema cetverogodišnjem planu imaju osigurano tek 433 milijuna kuna (oko 59 milijuna eura), odnosno po sto milijuna godišnje. Taj je novac nedostatan za bilo kakve ozbiljnije radove pa, neslužbeno doznaje Vecernji list, izvodaci navodno traže da im HC odobri tzv. placeni zastoj radova. To HC-u ocito ne odgovara jer nema smisla da snose troškove za mirovanje gradilišta kad nemaju novca ni za prave radove.

Prema svemu sudeci, u HC-u, doznajemo, razmišljaju kako im je pametnije raskinuti ugovor s izvodacima radova (iako i to košta) te provesti novi natjecaj i odabrati izvodace nakon što osiguraju financiranje pelješkog mosta. Osim što je HC kratak s novcem, zapinje i na strani Konstruktora, Hidroelektre (ZSE:HDEL-R-A) i Viadukta (ZSE:VDKT-R-A) jer su te gradevinske tvrtke zbog krize i recesije, odnosno zaustavljanja radova, u financijskim problemima. Konstruktor je jedno vrijeme bio i u blokadi pa u HC-u vjerojatno i nemaju previše povjerenja u njegovu financijsku stabilnost i mogucnost ispunjavanja obveza prema investitoru.

Cijela prica oko pelješkog mosta trenutacno je na klimavim nogama, a HC je Vladi nedavno poslao svoj dinamicki plan gradnje tog mosta, sukladno novcu koji imaju, te ocekuje povratni odgovor. Ako HC zaista odluci raskinuti ugovor o gradnji, to znaci da ce radovi, koji ni sada nisu intenzivni, u potpunosti stati sve dok se ne osiguraju novi izvori financiranja.

Raskid ugovora o gradnji bio bi drugi veliki udarac za gradnju tog toliko u javnosti osporavanog mosta. Ljetos je, naime, vec odluceno da ce zbog ušteda cesta koja vodi do pelješkog mosta biti dvotracna umjesto cetverotracna. U Ministarstvu prometa pak kažu kako se traži model ubrzavanja radova na pelješkom mostu. Najlogicnije je rješenje da se novac traži od EU, jer je Vlada i sama rekla kako je most potrebno graditi zbog schengenske granice. No ako je taj projekt prioritet, onda ga je Vlada vec morala predstaviti u Bruxellesu. U drugim zemljama, novim clanicama EU, za takve projekte su se u pocetku pred Europskom komisijom zauzeli lobisti.

Kod nas nisu angažirani, kaže Natko Vlahovic, glavni tajnik društva lobista, ali istice potrebu strucnog nacina upravljanja tim projektom koji bi se, medu ostalim, mogao financirati u sklopu strukturnih fondova Europske unije. Postoji i mogucnost kombinacije, da uz fondove u gradnji sudjeluje i Europska investicijska banka.

U EIB-u su nam rekli da znaju za pripremu Vladinih projekata, ali da konkretnih razgovora nije bilo te da ce razmotriti mogucnost njihova financiranja, što se odnosi i na pelješki most. No postoji i pitanje kolika je stvarna cijena mosta. Prvotna je, prema procjeni Vlade, bila blizu dvije milijarde kuna, dok su Austrijanci koji su obavljali ispitivanje tla procijenili trošak gradnje na cetiri milijarde. Nakon odluke o smanjenju traka s cetiri na dva, Vlada je ostavila cijenu gradnje na oko dvije milijarde kuna.

View the original article here